Godišnji popis imovine i obveza: Zakonska obveza, porezni aspekti i provedba

Posebnosti popisa pojedinih vrsta imovine i obveza:

• Dugotrajna nematerijalna imovina – utvrđuje se količinsko stanje, ali i opravdanost daljnjeg korištenja
• Dugotrajna materijalna imovina – utvrđuje se količinsko stanje, provjerava se vlasništvo (za nekretnine), provjerava se koristi li se imovina u poslovanju
• Potraživanja od kupaca – stanje se potvrđuje uskladom s izvodima otvorenih stavki (IOS) koji se šalju kupcima na ovjeru
• Zalihe – utvrđuje se količina i provjerava se jesu li zalihe upotrebljive za daljnju uporabu.
• Novac – brojanje novčanica u svim blagajnama te potvrdom stanja s izvoda otvorenih stavki banke
• Kratkoročne i dugoročne obveze – provjerava se ročnost obveza te uskladom s izvodima otvorenih stavki (IOS) koji se šalju dobavljačima na ovjeru

Obveza provođenja godišnjeg popisa imovine i obveza propisana je Zakonom o računovodstvu i Općim poreznim zakonom:

• Temeljem čl. 14. st. 2. Zakona o računovodstvu (NN 85/24) „poduzetnik je dužan tijekom poslovne godine, a najkasnije s krajem poslovne godine popisati imovinu i obveze i s popisanim stvarnim stanjem uskladiti knjigovodstveno stanje.“
• Temeljem čl. 66. st. 14. Općeg poreznog zakona (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20,114/22) „na početku poslovanja porezni obveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao godišnji popis.“

Iako način provođenja nije propisan niti jednim zakonom, postoje procedure koje predstavljaju primjer dobre prakse, a to su:

• Donošenje odluke o provedbi godišnjeg popisa
  Uprava društva donosi odluku u kojoj navodi sve bitne podatke za provedbu popisa, primjerice vrijeme kada će se provesti popis, popisna povjerenstva, vrijeme do kada treba obaviti popis i slično.
• Fizička provedba popisa
  Ovaj korak podrazumijeva stvarno brojanje i vrednovanje zaliha na svim skladišnim i prodajnim lokacijama. Najvažniju ulogu u provedbi imaju popisna povjerenstva kojima je zadatak organizacija i provedba popisa. Iako zakonom nije propisano tko može biti član povjerenstva/komisije, kao članove ne bi trebalo imenovati zaposlenike koji rukuju ili su zaduženi za imovinu koja se popisuje. U postupku provedbe godišnjeg popisa temeljna isprava je popisna lista koja se smatra knjigovodstvenom ispravom. Ona sadržava podatke o stvarnom stanju, knjigovodstvenom stanju te o nastalim popisnim razlikama (viškovima i manjkovima). Važno je istaknuti kako bi inventurne liste trebale biti prazne prije popunjavanja kako bi se osigurala točnost i vjerodostjnost procesa godišnjeg popisa.
• Utvrđivanje i knjiženje popisnih razlika
  Uspoređuje se dobiveno računovodstveno stanje s onim koje je utvrđeno godišnjim popisom. Za utvrđene popisne razlike povjerenstvo sastavlja izvješće u kojem se daje prijedlog kako postupiti s nastalim razlikama. Izvještaj o provedenoj inventuri treba sadržavati sve uočene razlike, popis zaliha, financijske korekcije i zaključke. Nakon što uprava prihvati rezultate provedenog popisa, donosi odluku o knjiženju popisnih razlika. Popisne razlike nastaju kada stvarno stanje imovine ne odgovara stanju imovine iskazane u poslovnim knjigama, a te razlike mogu biti višak ili manjak.

Manjak imovine

• Nastaje kada je stvarno stanje manje od stanja iskazanog u poslovnim knjigama
• Imaju različiti porezni tretman
  • Kalo, rastep, kvar i lom – definirano odlukom Hrvatske gospodarske komore o dopuštenoj visini kala, rastepa, kvara i loma
  • Manjak nastao djelovanjem više sile – štete nastale usred elementarnih nepogoda, primjerice, potresa, požara, poplava i sl.
  • Tehnološki manjak – manjak nastao u procesu proizvodnje do visine utvrđene internim normativom
  • Manjak na teret odgovorne osobe – ako se utvrdi da je radnik uzeo nešto od imovine
• Porezni položaj manjkova:

Višak imovine

• Nastaje kada je stvarno stanje veće od stanja iskazanog u poslovnim knjigama
• Priznaje se kao prihod i to po nabavnoj cijeni, cijeni proizvodnje ili tržišnoj cijeni (ovisno o kojoj vrsti imovine je riječ)
• Ne smatra se isporukom tako da nije oporeziv porezom na dodanu vrijednost